MENU

Showing posts with label Nacional. Show all posts
Showing posts with label Nacional. Show all posts

Sunday, 20 May 2012

RESISTÊNCIA TIMORENSE ARQUIVO & MUSEU

RESISTÊNCIA
TIMORENSE
ARQUIVO & MUSEU

Governo liu husi SEK hodi halo ARQUIVO & MUSEU para hodi tau documentasaun RESISTENSIA TIMORENSE nian kapas tebes. Documentaun Resistensia nian tau iha MUSEU hanesan dalan ida para povo timor leste hotu-hotu liu-liu Joventude bele Asesu oinsa lalaok RESISTENSIA ba ukun an ninian. 

Arquivo no Museu  importante tebes atu hari tamba ho fatin hirak mak governo liu SEK bele habelar Historia Resistensia timor leste ba povo timor leste tomak. Povo timor leste persiza hatene historia resistensia  timor leste ninian, tamba joventude sira nebe mak moris depois de tempo resistensia ladun hatene prosesu resistensia ida ne’e. 

Ministerio educasaun mos seidauk iha kurikulum nebe mak kompleta sobre historia ba resistensia timor leste nian. Tamba ne’e mak ho inagurasaun fatin RESISTÊNSIA TIMORENSE ARQUIVO & MUSEU hanesan pasu impotante ida ba servisu SEK nian hodi habelar existensia resistensia timor leste hodi alkansa ba ukun an ida ne’e.

Arquivo no Museu inagura husi Presidenti Parlamento Nasional Sr.Fernando La Sama Aroujo, Presidente Portugal Sr. Cavaco Silva, Presidente Indonesia Sr. Susilo Bambang Yudiono, no bainaka sira nebe mak mai partisipa loron restaurasaun 20 de maio de 2012.

Arquivo no Museu ida ne’e iha parte ida tau dicumentasaun Resistensia timor leste ninian mas iha parte ida mos tau equipamento cultura timor leste nian. Mak hanesan :
1. Estatua Fatuk
    Estatua sira ne’e mai husi Distrito bobonaro, no distrito liquica
2. Estatua Ai
    Estatua sira ne’e mai husi Distrito Dili Atauro, husi Kupang timor, no iha timor leste tomak
3. Ai-to’os
    Estatua sira ne’e mai husi distrito Oecusse, Bobonaro, lautem, Dili Atauro no Ainaro
4    4. Estatua Odamatan
    Estatua sira ne’e mai husi Distrito Ermera/Atsabe, Covalima/Holpilat, Bobonaro/Lolotoe no bobonaro.
5. Lesun Ai
    Estatua sira ne’e mai husi Dili Atauro, no Timor leste tomak
6. Museu no Arquvo ida ne’e mos iha salaun multimedia hodi loke filmazen Resistensia timor leste ninian.
  
Ita hotu espera ho inagurasaun fatin ida ne’e povo  timor leste liu-liu joventude sira bele hatene didiak Resistensia timor leste ninian, sira iha koragen katak saida mak ita nian funu nain sira halo ona iha tempo resistensia bele motiva sira hodi estuda barak liu tan e aprende barak liu tan para futuru sira bele lori nasaun ida ba diak liu tan no sai nasaun melhor iha mundo internasional.

Sunday, 22 April 2012

Katalogu Ai To'os


Díli-Sekertariu estádu kultura (SEK), Virgilio Smith, Iha loron 12 fulan Abril foin lalais ne’e komesa lansa oa katálogu ne’ebe ho titulu Koleksaun Ai To’os.

Lansamentu ne’ebe hala’o husi Sekertáriu Estádu Cultura, Virgílio Smith, Akompaña husi Embaixadór Japaun, Yoshitaka Hanada, Reprezentante UNESCO husi Jakarta, Answar Al-said.
Iha serimonia lansamentu ne’e, Sekertáriu Estádu, Virgílio Smith, hateten katak, iha katálogu ida ne’e ko’alia kona ba ai to’os no estátua husi ai. Ai-to’os ho Estátua reprezenta Timor Leste nia ekpresaun cultural material.

“ida ne’e mak simbólu tradisaun ita nian liu husi ai to’os no estátua sira ne’e mak ita nia serimónia tradisionál, liu husi ai to’os ho estátua sira ne’e mak ita harohan, ita oferece sakrifisiu ba ita nia matebian no bei ala sira,” deklara Sekeretáriu Estadu ne’e iha lansamentu.

Tuesday, 10 April 2012

Produto Tradisional Iha Timor Leste

Produto Cultarais Iha Timor Leste

Iha Timor Leste existe produto cultura nebe mak variatifo, produto husi distrito ida la hanesan ho produto husi distrito sira seluk, husi produto sira ne'e produto balu sai hanesan caracteristica nasaun timor leste iha mundo intrenasional.

Sunday, 1 April 2012

REZOLUSAUN AKADEMIA ARTE NO ESTATUTU BA BIBLEOTECA ANTES SEK REMATA NINIAN MANDATO (timor post, 2/4/2012)

REZOLUSAUN AKADEMIA ARTE NO ESTATUTU BA BIBLEOTECA  ANTES SEK REMATA NINIAN MANDATO (timor post, 2/4/2012)

Politico Sekretaria de Estado da Cultura Antes remata ninian mandato hodi halo rezolusaun ba Akademia Arte no Estatutu ba Biblioteka diak teb-tebes tanto politico atu halo Akademia Arte  hanesan misaun ida que diak tamba ita persiza promove ita kultura, mas meios ka rekursu mak seidauk suficiente.