cultura ate ual ku'ur (harohan ba ai-to'os) sai hanesan cultura nebe mak uniku teb-tebes iha sub.dsitrito iliomar. cultura ida ne'e sai hanesan instrumentu ka meios ida para ita nudar humano bele respeito no konsidera ita nia beiala sira, ate ual ka ai to'os ida ne'e dezenvolve ka kria para lia nain sira bele uja hanesan simbolu ka instrumentu ida nebe mak representa beiala sira nia presenca iha ita nia le'et bainhira ita halo ritual ida ne'e, para lia nain sira bele halo komunikasaun iha cerimonia ritual refere.
ate ual ku'ur (harohan ba ai to'os) hala'o tamba dala ruma ema balu hetan moras nebe iha indikasaun katak moras refere mosu tamba ema sira ne'e ladun tau atensaun ba fatin sagradu nebe mak durante ne'e ita nia beiala husik hela mai ita, i informasaun ida ne'e ita bele hatene karik ita ba matan do'ok ruma. tamba ne'e mak ita persiza halo tuir informasaun nebe mak matan do'ok fo hatene mai ita, ho dalan ba harohan ba fatin sagradu nebe mak matan do'ok hatudu mai ita. ha'a wein ere muni isi ku'ur (fatin refere persiza harohan fila fali) tamba durante ne'e la tau konsiderasaun.
atu hala'o ritual ida ne'e (ate ual ku'ur ka harohan ba ai-to'os), ita persiza lori sasan nebe mak iha relasaun ba ceromonia ritual refere. Mak hanesan : Ate ual (ai-to'os), tais, tabaku no malus, ahu'u hodi mama, hena mean para hodi falun (tabaku, malus, ahu'u, na'an tilun nebe mak tesi sai, manu fulun no etc), no hahan nebe mak oferece ba ritual ida ne'e mak hanesan : fos, na'an no seluk tan nebe mak iha relasaun. na'an bele mai husi bibi, fahi, karau, manu. qualquer saida mak ita lori.